O Hercegovini > Mostar

Kule Tara i Halebija (XVII vijek)

Dvije kule, smještene svaka na po jednoj strani mosta, stoje kao arhitektonski ogranci samog mosta i podsjecaju na kamene cuvare prelaska preko rijeke. Kula Tara se nalazi na istocnoj obali, polukružnog je oblika, a za vrijeme Otomanskog carstva služila je za cuvanje oružja. Danas je u njoj sjedište Muzeja Starog mosta. U Halebiji, na zapadnoj strani, svojevremeno se na nižim katovima nalazio zatvor, a na višim cuvari. Korištena je i kao osmatracnica. Iza Tare, na lijevoj obali Neretve, nalazi se kula Herceguša, sagradena u prvoj polovini XV stoljeća, za vladavine Hercega Stjepana Vukcica Kosace.

Muzej Starog mosta

Muzej, otvoren u 2006. godini na dan druge godišnjice obnove mosta, smješten je u kompleksu kule Tare i sastoji se iz tri odvojene sekcije.

Prva, pretstavljena samom kulom, izlaže primjerke od arheološkog znacaja otkrivene 2002. godine, tokom rekonstrukcije mosta, uz informativne panele sa objašnjenjima o osnovnim povjesnim dogadajima sa kojima je most povezan. Kada se prede pet katova ove sekcije, izade se na prelijepi vidikovac na najvišoj točki kule, sa kojeg se grad može promatrati iz svih kuteva. Druga sekcija cuva arheološke nalaze koji su se nalazili ispod kule, ostatke dva drvena mosta koja su prethodila kamenom i osnovu Staroga mosta. Na kraju, treca sekcija zvana “Labirint”, ustvari je galerija fotografija posvecenih Starom mostu, oštecenim kulama i njihovoj obnovi. Multimedijalni paneli uz audio-vizualnu podršku, objašnjavaju proces obnove mosta.

Turske kuće obitelji Bišcevic (1635), Kajtaz (XVIII stoljeće) i Muslibegovic (XIX stoljeće).

Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog razdoblja, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuce, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuce uticajnih obitelji Bišcevic (1635), Kajtaz (XVIII stoljeće) i Muslibegovic (XIX stoljeće). Ove stare kuce, intrigantne i dobro ocuvane, na detaljan nacin svjedoce o rezidencijalnom stilu i “okusu” stvarnog domacinskog života iz tog perioda.

Muzej Hercegovine
Ko se želi upoznati sa povješću Mostara i Hercegovine ne može a da ne posjeti ovaj mali, graciozni muzej kojeg ugošćuje kuća u kojoj je živio Džemal Bijedić, bivši jugoslovenski premijer, koji je poginuo u avionskoj nesreći 1977. godine. Zgrada, sagrađena u austrougarskom periodu, predstavlja uspješnu kombinaciju stila austrijskih rezidencijalnih struktura i orijentalnih arhitektonskih elemenata. Muzej čuva bogatu arheološku i etnografsku zbirku i vrijedne dokumente koji daju informacije o različitim razdobljima života grada i cijele Hercegovine.

Katolička crkva i Franjevački samostan (1866)
U Mostaru, osmanlije su pomogli izgradnju katoličke crkve 1866 godine. Crkva je stradala u ratu 1992. godine, a 2000. godine, na istom mjestu je napravljena nova crkva većih dimenzija. Ovaj kompleks se može pohvaliti bibliotekom sa 50.000 starih spisa, zapadnih i istočnih, i najveći je, takvih karakteristika, u cijeloj Hercegovini. U zgradi samostana nalazi se i važna kolekcija slika talijanskih umjetnika iz XVI i XVII stoljeća, a da ne naglašavamo eksponate iz novijeg doba.